Gouvènman eta Vale ak Pala te òganize yon selebrasyon nan dat 6 avril pou selebre kòmansman konstriksyon premye izin operasyon komèsyal tecnored la nan Malaba, yon vil nan sidès eta Pala, Brezil. Tecnored, yon teknoloji inovatè, ka ede endistri fè ak asye a dekarbonize lè li itilize byomas olye de chabon metaliji pou pwodui fè kochon vèt epi redwi emisyon kabòn jiska 100%. Fè kochon ka itilize pou pwodui asye.
Kapasite pwodiksyon anyèl fè kochon vèt nan nouvo plant lan pral rive nan 250000 tòn okòmansman, epi li ka rive nan 500000 tòn nan lavni. Yo prevwa mete plant lan an fonksyon an 2025, avèk yon envestisman estime a anviwon 1.6 milya reais.
“Konstriksyon izin operasyon komèsyal tecnored la se yon etap enpòtan nan transfòmasyon endistri min lan. Li pral ede chèn pwosesis la vin pi dirab. Pwojè tecnored la gen yon gwo siyifikasyon pou vale ak rejyon kote pwojè a ye a. Li pral amelyore compétitivité rejyonal la epi ede rejyon an reyalize devlopman dirab,” Eduardo Bartolomeo, chèf egzekitif Vale a, te di.
Izin chimik komèsyal Tecnored la sitiye sou sit orijinal izin fè kochon Karajas la nan zòn endistriyèl Malaba. Selon pwogrè pwojè a ak rechèch enjenyè yo, yo prevwa kreye 2000 djòb pandan peryòd pik pwojè a nan etap konstriksyon an, epi yo ka kreye 400 djòb dirèk ak endirèk nan etap operasyon an.
Konsènan Teknoloji tecnored
Founo Tecnored la pi piti anpil pase yon founo eksplozif tradisyonèl, epi li ka itilize anpil matyè premyè, soti nan poud minrè fè, salop pou fè asye rive nan labou baraj minrè.
An tèm de konbistib, founo tenored ka itilize byomas kabonize, tankou bagas ak ekaliptus. Teknoloji Tecnored transfòme konbistib brit yo an blòk konpak (ti blòk konpak), epi mete yo nan founo a pou pwodui fè kochon vèt. Founo Tecnored yo kapab itilize chabon metaliji tou kòm konbistib. Piske teknoloji tecnored la itilize pou operasyon sou gwo echèl pou premye fwa, konbistib fosil yo pral itilize nan operasyon inisyal nouvo plant lan pou evalye pèfòmans operasyon an.
“Nou pral piti piti ranplase chabon ak byomas kabonize jiskaske nou rive nan objektif 100% itilizasyon byomas.” Mesye Leonardo Caputo, PDG tecnored, te di. Fleksibilite nan seleksyon konbistib la pral diminye depans fonksyònman tecnored jiska 15% konpare ak gwo founo tradisyonèl yo.
Teknoloji Tecnored la gen 35 an depi l ap devlope. Li elimine lyen kokifikasyon ak sinterizasyon yo nan premye etap pwodiksyon asye a, toulede emèt yon gwo kantite gaz ki lakòz efè tèmik.
Piske itilizasyon founo tecnored la pa mande pou kokifikasyon ak fritaj, envestisman nan plant Xingang la ka ekonomize jiska 15%. Anplis de sa, plant tecnored la otosifizan an tèm de efikasite enèji, epi tout gaz ki pwodui nan pwosesis fonn lan yo reyitilize, kèk ladan yo itilize pou kojenerasyon. Li ka itilize non sèlman kòm matyè premyè nan pwosesis fonn lan, men tou kòm sou-pwodwi nan endistri siman an.
Kounye a, Vale gen yon izin demonstrasyon ak yon kapasite nominal anyèl de 75000 tòn nan pindamoniyangaba, Sao Paulo, Brezil. Konpayi an fè devlopman teknik nan izin nan epi li teste fezabilite teknik ak ekonomik li.
Rediksyon emisyon "Scope III"
Operasyon komèsyal izin tecnored la nan Malaba reflete efò Vale pou bay solisyon teknik bay kliyan izin asye yo pou ede yo dekarbonize pwosesis pwodiksyon yo.
An 2020, Vale te anonse objektif pou diminye emisyon nèt "kamp III" yo a 15% pa 2035, epi jiska 25% ladan yo pral reyalize atravè yon pòtfolyo pwodwi kalite siperyè ak pwogram teknoloji inovatè tankou fonn fè vèt. Emisyon ki soti nan endistri asye a kounye a reprezante 94% nan emisyon "kamp III" Vale yo.
Vale te anonse tou yon lòt objektif rediksyon emisyon, sa vle di, pou rive nan emisyon nèt zewo dirèk ak endirèk ("scope I" ak "scope II") pa ane 2050. Konpayi an pral envesti ant 4 ak 6 milya dola ameriken epi ogmante zòn forè restore ak pwoteje a pa 500 000 ekta nan Brezil. Vale ap opere nan eta Pala depi plis pase 40 ane. Konpayi an toujou sipòte Enstiti Chicomendez pou konsèvasyon byodiversite (icmbio) pou pwoteje sis rezèv nan rejyon Karagas, ke yo rele "mozaik Karagas". Yo kouvri yon total de 800 000 ekta forè Amazon, ki se senk fwa sifas Sao Paulo epi ki ekivalan a Wuhan nan Lachin.
Dat piblikasyon: 8 avril 2022
